Novosti

Obavijest za roditelje - predškola

Dragi roditelji predškolaca,

S obzirom na situaciju u kojoj smo se našli nismo u mogućnosti nastaviti sa programom predškole. U dogovoru sa odgojiteljicama djece iz predškolske skupine, zajedno smo odlučile da podijelimo roditeljima radne listiće koje su djeca koristila u redovnom programu predškole i djeca koja su pohađala predškolski minimum, kako bi mogli sa svojom djecom kod kuće nastaviti sa radom.

Po svoje radne listiće možete doći svaki radni dan od 07-10h. Radni listići će biti izloženi i spremni na ulazu u vrtić, te Vas isto tako molimo da se pridržavate mjera i uputa HZJZ kako bi spriječili daljnje širenje virusa COVID-19 i dezinficirate ruke na ulazu u vrtić.  

Ravnateljica

Gordana Markanović

 

Poticanje jezično-govornog razvoja djece u dobi od 5-7 godina

Dragi roditelji,

Zbog prevencije širenja virusa COVID-19 roditeljima je u Hrvatskoj preporučeno da djecu ne dovode u dječje vrtiće. Budući da nam je ova izvanredna situacija pomrslila planove i prekinula sustavnu pripremu djece za polazak u školu, u nastavku Vam donosimo prijedloge aktivnosti za poticanje jezično-govornog razvoja te predvještina čitanja i pisanja koje možete provoditi kod kuće. Kako je zadržavanje pažnje djeteta teško, posebno kada je riječ o usvajanju novih znanja, najbolji i najlakši način da pripremite dijete na nove navike jest da to bude kroz igru. Spojite ugodno s korisnim, zabavite se igrajući raznovrsne igre i uživajte u napretku Vaših mališana.

Poticanje jezično-govornog razvoja djece u dobi od 5-7 godina

PREPRIČAVANJE DOŽIVLJAJA, PROČITANE PRIČE… ( kako djetetu ne bi bilo dosadno, uključite u prepričavanje malo dramatizacije. Zamolite ga da prepriča priču: veselo, tužno, zastrašujuće, poput mačke, poput medvjeda, poput lava… )

ILUSTRACIJE – Što se dogodilo? Pokažite djetetu sliku iz bajke ili priče i pitajte: Što se tu dogodilo? Dijete treba ispričati priču prema slici. Pobjeda se računa ako je dijete uspjelo pogoditi sadržaj priče ili bajke.

POGAĐANJE ZAGONETKI- Roditelj čita zagonetku a dijete pogađa predmet, životinju, vozilo..( možete sami smišljati zagonetke a možete ih pronaći na internetu- http://www.maligenijalci.com/jednostavne-zagonetke/ )

IGRA OPAŽANJA- potičite dijete da u obiteljskom domu, gledajući kroz prozor, tijekom šetnje promatra što ga okružuje. Postavite djetetu pitanje: “Što vidiš?”. Dijete će vjerojatno odgovoriti jednom riječju (npr. Jabuke). Potičite dijete da ponudi odgovor punom rečenicom (npr. Vidim tri crvene jabuke.).

PRIČAJTE DJETETU O SEBI- Pitajte dijete što želi saznati o vašem poslu ili životu, pričajte mu događaje iz djetinjstva…ove informacije kod djeteta izazivaju veliko zanimanje

PRIČANJE O SLIKAMA- Uzmite slike iz fotoalbuma i pričajte s djetetom o svemu što ste zajedno proživjeli.Djetetu će to biti zanimljivo a vježbati će govorno izražavanje prema slikama

IGRA SLIJEĐENJE DJETETOVIH UPUTA (vježba govornog izražavanja )- Poslužite se bilo kojim kockama za slaganje ili konstrukcijskim kompletom. Neka vam dijete daje upute što ćete i kako sagraditi. Svakako obratite pozornost I na pravilnu uporabu prostornih prijedloga U, NA, ISPOD, IZA, POKRAJ, IZNAD, IZMEĐU…u rečenici.

IGRA UPUTA- ( razvija slušno pamćenje ) Dajte djetetu upute i recite mu da ih mora izvršavati zadanim redoslijedom ( npr. dodirni stolac, zatim kauč i zatim vrata; pljesni dlanovima, skoči preko kartice i zatim prošeći oko mene; otvori vrata, lupni po stolu i tri puta poskoči )

IGRA BIRANJE PREDMETA U SOBI- Odaberite kategoriju predmeta ( npr. okruglo, zeleno, drveno, tvrdo, meko…) i zajedno s djetetom naizmjence imenujte predmete odabrane kategorije. Uvijek ponavljajte prethodno izgovorene riječi prije nego dodate svoju (primjer: dijete: drveni stol; roditelj: drveni stol i drvena olovka….). Imenujte do 5 predmeta te kategorije i zatim prijeđite na novu kategoriju.

IGRA PONOVI REČENO -Tijekom dana se govore razne stvari na koje jedva obraćamo pozornost, a svejedno ih pamtimo. Odaberite iskustvo koje ste vi i dijete zajedno doživjeli, zatim naizmjence govorite nešto što ste čuli od nekog u toj prilici (npr. Ninina je mama rekla Nini da zaveže cipele…)

IGRA POZITIVNO I NEGATIVNO – Odabire se jedan pojam( u pravilu, ljudska radnja ili prirodna pojava) i analizira se što je u njoj pozitivno, a što negativno( dobre i loše strane). Npr. koje su dobre i loše strane zime?

IGRE LOPTOM

IGRA RIME- Odrasli baca loptu i izgovara riječ, dijete lovi loptu i smišlja rimu.

IGRA POGODI ŠTO JE SUPROTNO- Odrasli baca loptu i izgovara riječ, dijete hvata loptu i smišlja riječ suprotnu od zadane ( rano-kasno, tiho-glasno, sporo-brzo…), kasnije igru možemo proširiti I smišljati sintagme dodavanjem imenice ( rano jutro- kasna večer, tiho plakanje- glasno smijanje, polako sjedni-brzo ustani…)

ŠARENA IGRA- Dijete udara loptom o pod i izgovara sva bića i predmete koja mogu biti te boje. Cilj igre je nabrojati što više riječi, a svaka riječ donosi bod (npr. BIJELA- bijela sol, bijeli golub, bijeli oblak, bijelo mlijeko… ŽUTA- žuto sunce, žuti limun, žuta majica…)

IGRA TKO ĆE VIŠE- Odaberite neku temu i natječite se bacajući jedno drugome loptu tko će imenovati više pojmova ili predmeta na tu temu ( npr. obuća, divlje životinje, vozila, alat…)

IGRA OPISIVANJA – Kakav može biti… Dobacujući loptu jedan drugome igrači se natječu imenujući što je moguće više karakteristika predmeta i pojava. Npr. kakav može biti snijeg, čovjek, drvo, pjesma…..

IGRA POGAĐANJA– Što sve može biti…. zeleno, dugačko, hrapavo, mekano.. Pobjeđuje igrač koji pogodi više riječi

IGRA VJERUJEM – NE VJERUJEM- Odrasla osoba izgovara rečenicu i baca djetetu loptu. Ako je ono što je rekla istinito i moguće u stvarnosti, dijete treba uloviti loptu. Ako je tvrdnja neistinita, odnosno nemoguća, loptu treba odbaciti. Npr. govorite: tko što može raditi; tko što radi u svom zanimanju; tko što voli jesti; tko gdje živi; što se događa u proljeće, zimi, ljeti i u jesen…

ČAROBNA VREĆA

IGRA OPISIVANJA- Napunite vreću predmetima, igračkama…dijete izvlači predmet, promatra ga i mora ga opisati kako bi suigrač pogodio o kojem se predmetu radi

IGRA POGODI SLOVO- Napunite vreću karticama sa slovima, dijete izvlači slovo i mora smisliti što počinje tim slovom kako bi suigrač pogodio o kojem se slovu radi

IGRA RIME – Vreća se napuni sličicama, te se sličice izvlače iz vreće. Dijete mora najprije glasno imenovati predmet na sličici, a zatim mora pronaći riječ koja se sa sličicom slaže u rimi. Dopuštaju se i besmislene riječi ako su u rimi sa zadanom

SMISLI REČENICU – Iz čarobne vreće izvadite dvije slučajne sličice. Treba smisliti rečenicu u kojoj postoje obje riječi ( koje označavaju ono što je prikazano na slikama). Igrači se natječu tko će smisliti više rečenica s tim riječima ( naizmjence izgovaraju po jednu rečenicu )

KARTICE SA SLOVIMA – IGRE Napravite komplet od kartica s trideset slova, od A do Ž (možete u jednom od gornjih kutova svake kartice probušiti rupicu, provucite kroz nju konopčić i zavežite ga. Abecednim karticama se možete služiti kao igračkama – primjer slova na kraju – vješajte ih na ručke vrata i na druga mjesta, ili ih u igri skrivajte – povlačite prstom po obrisu svakog slova kao da ga pišete i pokažite djetetu kako da čini isto – stavljajte ih na predmete koji počinju tim slovom ( npr. V na vrata, K na knjigu )

IGRA MEMORY- kartice sa slovima i kartice sa sličicama iskoristite za igru pamćenja. Neka dijete pronađe par koji se sastoji od slova i sličice na kojoj je predmet koji počinje tim slovom

TKO SE SJETI VIŠE RIJEČI – dijete izabere neko slovo, roditelj i dijete nabrajaju što više riječi na zadano slovo. Pobjednik je onaj tko smisli više riječi

RIJEČ DO RIJEČI – prvi igrač izvlači slovo, imenuje riječ koja počinje tim slovom, zatim drugi igrač treba reći riječ koja počinje slovom kojim je završila prethodna riječ

PRVA DVA SLOVA – roditelj odabire 2 slova kojima može započeti neka riječ, dijete treba smisliti riječ koja počinje zadanim slovima.

SLIČICE

Koristite ih tijekom vožnje u autu, kod kuće, u šetnji…. Možete dati djetetu stare časopise, letke, razne novine… neka dijete izrezuje sličice koje će vam poslužiti za igre razvijanja jezično-govornih vještina i igru sa glasovima i slovima ( možete i isprintati razne sličice s interneta) Prijedlozi za igre sa sličicama:

NADREĐENI POJMOVI-  zadajte djetetu nadređeni pojam koji želite da usvoji, a dijete neka iz različitih kataloga izreže sličice koje pripadaju tom nadređenom pojmu. Npr. Zadajte djetetu riječ voće, a ono treba pronaći što više sličica voća koje će izrezati I zalijepiti na predviđeno mjesto. Igru možete proširiti I razvrstavanjem: zdrava/nezdrava hrana, obuća/odjeća, voće/povrće, domaće/divlje životinje…

KREATIVNO PRIČANJE – neka dijete izabere nekoliko sličica i ispriča priču koja uključuje sve izabrane sličice redom

PRIČANJE U KRUG – svatko izabere jednu sličicu. Prvi u krugu počinje priču koja se odnosi na njegovu sliku, zatim slijedeći u krugu nastavlja priču u koju uključuje temu svoje sličice i tako redom

TAJNA SLIČICA -objasnite djetetu da ćete imenovati jedan predmet ( sličicu ) ali da ćete ispustiti prvi glas u imenu tog predmeta. Dijete treba otkriti koji je to glas.

BACI KOCKU – dijete baci kocku, ovisno o broju koji je dobilo dijete izvlači sličice( broj 4 , 4 sličice ). Dijete treba imenovati predmet i reći koji glas čuje na početku riječi ( možete igrati i koji glas čuje na kraju riječi ili da rastavi riječ na glasove). Za točan odgovor igrač dobiva žeton. Naizmjence igrate. Pobjednik je igrač koji sakupi najviše žetona

POGAĐANJE GLASOVA – dajte djetetu hrpu sličica. Neka odabere, naprimjer, one u čijim se nazivima susreće glas S. Zatim neka ih razvrsta u tri hrpice, ovisno o tome u kojoj se pozicijitaj glas nalazi u riječi: na početku, na kraju ili u sredini.

IGRA PREPOZNAVALICA – pred dijete se stavljaju sličice. Zatim ono zatvara oči, a odrasla osoba u međuvremenu dodaje još nekoliko sličica. Djetetov zadatak je prepoznati prve sličice i maknuti u stranu one koje su dodane poslije.

IGRA ZAPAMTI SAMO – pred dijete se stavlja 15 sličica. Tijekom 15 sekundi ono treba zapamtiti samo kartice s npr. živim bićima,nakon toga s vozilima; … jestivim predmetima, nejestivim predmetima….

IGRA OPISIVANJA – Dijete odabire sličicu i opisuje što vidi na njoj a roditelj prema opisu pogađa što je na sličici

SLIKOVNICA MOJE IME – dajte djetetu toliko čistih papira koliko je slova u njegovu imenu. Objasnite mu da je za svako slovo predviđen po jedan papir . U sredinu prvog papira postavite veliko prvo slovo djetetova imena. Neka dijete crta, reže iz letaka, časopisa, lijepi mrvice u boji, ukrašava oko slova čega se dosjeti. Isto tako sa ostalim slovima njegova imena. To neka bude slikovnica sa slovima njegova imena.

IGRA VELIKA POTRAGA ZA SLOVIMA – Djetetu dajte časopis, novine…i predložite mu da prekriži sva slova A, zaokruži sva slova O itd…( članak ili tekst trebaju biti tiskani krupnijim tiskanim slovima )

 

Preporučene stranice s dostupnim materijalima za predškolce:

http://www.zlatnadjeca.com/2011/04/radni-listovi-za-predskolce.html

http://www.maligenijalci.com/radni-listovi/predskolarci/

https://www.artrea.com.hr/onlinepredskola.html

 

Kako pružiti podršku djeci u periodu zdravstvene krize

Ovih dana mnogi će se od nas naći u situaciji da će na jednoj novoj emocionalnoj, ali i organizacijskoj razini osjetiti trenutačnu društvenu krizu proizašlu širenjem COVID-19 virusa u Europi. O ovoj situaciji svakako je potrebno, u krugu obitelji, otvoriti razgovor o situaciji i pružiti djeci informacije, priliku za postavljanje pitanja kao i za podršku koju mogu pružiti primarno roditelji.

Prije svega, roditelji bi trebali saslušati djecu, posebno ako su zabrinuta i odgovoriti na njihova pitanja prilagođavajući odgovore njihovoj dobi. Ne zasipati ih s previše informacija. Potaknuti ih da izraze svoje osjećaje i razgovaraju o tome kako se osjećaju. Razgovarati s njima o različitim reakcijama i objasniti da su to uobičajene reakcije na izvanrednu situaciju.

https://malivrtuljak.hr/2020/03/25/slikovnica-o-koronavirusu/

Na stranici https://www.unicef.org/croatia/ možete pronaći puno sadržaja za djecu i roditelje te korisnih informacija o trenutnoj situaciji.

Upute za roditelje:

1. Djeci je potrebno objasniti zašto pojačano pazimo na higijenu, a ne samo nametnuti pravilo iz straha i panike bez objašnjenja jer tada djeca zapamte paniku i strah, a ne i razlog, odnosno objašnjenje. Dakle potrebno je reći da postoji virus koji se zove COVID-19, koji se brzo širi zbog čega pokušavamo sve što možemo da ga u tome spriječimo. Kako znamo da se širi preko ruku, kašljanja i kihanja potrebno je posebno paziti na pranje ruku i način na koji kašljemo i kišemo. Pojasniti možete ovako:

 Usmjerite djecu na dobre zdravstvene navike kao što su pokrivanje usta i nosa pri kašljanju i kihanju i često pranje ruku sapunom i vodom.

 Osmislite pjesmicu koja traje dvadesetak sekundi koju djeca mogu pjevati dok peru ruke kako bi mogla znati jesu li dovoljno dugo prala ruke.

2. Nemojte se pred djecom praviti da niste zabrinuti i negirati ili umanjivati problem. Djeca znaju prepoznati roditeljski strah i paniku jer je to jedan od njihovih osnovnih bioloških mehanizama preživljavanja. Zbog toga je važno razgovarati o osjećajima, umjesto prikrivati ih. Ako ih prikrivamo i umanjujemo djeca znaju da nešto nije u redu, ali ne znaju prepoznati što ne valja i to može dovesti do još većeg straha, posebice u mlađe djece. Također, pokazujući pred djecom vlastite emocije roditelji modeliraju djeci kako izražavati emocije i kako se nositi s njima – osobito onima koje su neugodne i intenzivnije i većina nas ima poriv pobjeći od njih.

 Recite djeci da ste zabrinuti, ali isto tako i da upravo zbog toga radite sve što možete kako bi zaštitili sebe, njih i bližnje. Ponovite im što sve činite (higijena, smanjeni socijalni kontakti, izbjegavanje javnih zatvorenih prostora) upravo zato što želite postupati odgovorno.

 Razgovarajte s njima o tome na koji način se možemo umiriti kada smo zabrinuti – uživati u nekoj omiljenoj aktivnosti, igrati se, razgovarati s prijateljima, gledati ili slušati nešto opuštajuće i smiješno, zezati se i smijati, čitati, vježbati…

 Imajte na umu da već to što imenujemo svoje emocije i govorimo o stvarima koje ih potiču, pomaže da reguliramo sebe i da se osjećamo stabilnije.

 Normalizirajte djeci situaciju. Recite im da je normalno da smo nekada zabrinuti i zbog toga oprezniji i da su to osjećaji koje svi ljudi, pogotovo u ovakvoj situaciji, imaju. Strah je korisna emocija koja nam pomaže da se čuvamo i zaštitimo od neugodnih i potencijalno za nas opasnih situacija.

3. Informirajte prvenstveno sebe pa onda djecu. Informacije tražite na relevantnim izvorima poput stranice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

 Provjerite što su djeca čula o virusu u vrtiću od prijatelja, ali i od odraslih. Svakako vi inicirajte razgovor s njima jer, pogotovo ukoliko uoče vašu uznemirenost, djeca to neće učiniti sama.

 Razgovor je najbolje započeti provjeravajući najprije što dijete već zna i s kakvim informacijama se već susrelo. Ispravite netočne informacije koje djeca imaju, recite im da to što od nekoga čuli ne znači nužno da je točna informacija.

 Prilikom davanja informacija važno je voditi računa o djetetovoj dobi, emocionalnoj i kognitivnoj zrelosti, ali i djetetovim osobitostima i dosadašnjim iskustvima. Najbolje je dati odgovor koji je činjeničan i kratak, a djetetu pružiti priliku da pita dalje. Predugački odgovori zbunjuju (pogotovo malu djecu) i preplavljuju ih informacijama koje oni ne mogu odmah usvojiti i proraditi. Npr. možete reći nešto poput: „virus je sitno, sitno biće od kojeg se možemo razboljeti“, „zove se COVID 19“, „od njega kašlješ i imaš temperaturu“…

 Ako ne znate odgovor na neko pitanje recite to djetetu i recite da ćete saznati pa odgovoriti na pitanje.

4. Dogovorite s djecom kako će izgledati dani kada ne idu u vrtić.

 Pitajte njih što bi im pomoglo i trebalo da se osjećaju mirnije.

 Dogovorite kako ćete komunicirati ako ste vi na poslu.

 Posvetite dio dana prepričavanju toga kako je svima prošao dan, napravite zajednički obiteljski crtež, pjesmicu, vic, vježbu dana.

 Osigurajte djeci dovoljno vremena i prostora za spontanu i nestrukturiranu igru.

 Možete dati djetetu i neku bilježnicu u koju će bilježiti i crtati sve ono što bi željeli podijeliti i raditi s prijateljima, a sada ne mogu.

 Iskoristite vrijeme kod kuće za sve one stvari koje ste dugo željeli ali ne stižete: izvadite društvenu igru koju ste već neko vrijeme htjeli naučiti igrati, pogledajte crtani film koji je djeci najdraži, slušajte priče za djecu (možete ih naći na YouTubeu), naučite djecu nešto što volite raditi, pričajte im o tome kako je bilo kada ste bili djeca…

5. Izbjegavajte kontinuiranu izloženost medijskim sadržajima.

 Pokušajte se ograničiti na informiranje samo dva do tri puta dnevno.

 Izbjegavajte TV i radio kao stalnu zvučnu kulisu u prostoru u kojem boravite jer to su sadržaji koje će čuti i djeca.

 Izbjegavajte telefonske razgovore o virusu pred djecom i vodite računa o tome da vas djeca slušaju i onda kada mislite da ste se izolirali (primjerice igraju se pa vi razgovarate u drugoj sobi). Pogotovo ako vide da ste uznemireni, potrudit će se da vas čuju.

 Ukoliko djeca i čuju neku uznemiravajuću vijest razgovarajte s njima o tome, stavite stvari u kontekst i objasnite im njima primjerenim rječnikom.

 Zajedno s djecom možete osmisliti metode kontrole za bivanje online jer i odrasli se trenutačno teško suzdržavaju. Primjerice namjestite kuhinjski timer na desetak minuta pa ugasite mobitele kada zazvoni, pustite dvije tri omiljene pjesme i kada završe ugasite mobitele i slično. Pokažite djeci kako se disciplinirati jer oni to uče od vas.

6. Činite ono što vama pomaže kada vam je teško. Na taj način podučavate svoju djecu vlastitim primjerom o tome na koji način biti podrška samome sebi i kako tražiti podršku od drugih. To je vrijedna lekcija i inače u životu, a korisna je upravo sada. Zadržite što je moguće više svoje obiteljske rutine (poput rituala spremanja na spavanje, zajedničkih obroka, kućanski zadataka i sl.), kućnih pravila i načina na koji se družite i provodite vrijeme kada ste zajedno. Sve ono što je poznato pomaže i daje osjećaj sigurnosti u situacijama koje su nove, nepoznate i neizvjesne.

U kriznim situacijama iznimno je važno da odrasli zadrže hladnu glavu, zaključke donose isključivo na temelju relevantnih izvora informacija (Hrvatski zavod za javno zdravstvo) te da s djecom dijele isključivo provjerene informacije i što oni mogu činiti kao dio prevencije.

Literatura:

1. UNICEF (2020). Koronavirus: upute za odgojitelje, učitelje i nastavnike. https://www.unicef.org/croatia/price/koronavirus-upute-za-odgojitelje-ucitelje-i-nastavnike

2. Puhovski, S. i Ćosić Pregrad, I. (2020). Kako pružiti podršku djeci u periodu zdravstvene krize. Web stranica Zagrebačkog psihološkog društva: http://zgpd.hr/2020/03/14/kako-pruziti-podrsku-djeci-u-periodu-zdravstvene-krize/